Crkve i manastiri - PosetiKragujevac

Crkve i manastiri

Stara crkva

Stara crkva je podignuta 1818. godine, na mestu nekadašnjeg groblja. Kao ktitor hrama, knez Miloš Obrenović je angažovao najbolje majstore i nije štedeo na sredstvima za izgradnju. Crkva je posvećena Silasku Svetog Duha na apostole. Zadužbina kneza Miloša rekonstruisana je nekoliko puta. Godine 1829. prvi put su zazvonila zvona sa ove crkve. Stara crkva je bila prva mitropolitanska, katedralna i dvorska crkva u oslobođenoj Srbiji. U njenoj porti su proklamovane gotovo sve važne odluke za srpski narod, hatišerifi, ustavi. Tu je održana Sretenjska skupština 1835. godine na kojoj je donet Prvi srpski Ustav. Sva skupštinska zasedanja do 1859. godine su održavana u porti crkve, a od te godine u novoizgrađenoj skupštinskoj zgradi.

Saborni hram

Saborni hram se nalazi u centru grada i posvećen je Uspenju Presvete Bogorodice. Predstavlja jednu od najlepših sakralnih građevina iz druge polovine XIX veka. Izgradnja ove crkve predstavljala je veliki arhitektonski preokret, jer je građena u vizantijskom stilu. Katolički stil izgradnje crkava u Srbiji promenjen je zahvaljujući kragujevačkom arhitekti Andreji Andrejeviću koji se školovao u Moskvi. Tako je iz Rusije i doneo elemente takozvanog rusko – vizantijskog stila koji je potisnuo uticaje baroka, secesije i eklektike.

Manastir Divostin

Manastir Divostin utemeljio je despot Stefan početkom XV veka, ali o tome nisu sačuvani materijalni tragovi. Obnovljen je 1872. godine u duhu moravske arhitekture. Crkva nije mogla da se statički sanira, pa je srušena 1969. i na istom mestu je sagrađena nova. Posvećena je Blagovestima Presvete Bogorodice. U porti crkve lovci su postavili česmu iznad koje je portret u reljefu Kralja Milana Obrenovića (1854–1901), prvog počasnog predsednika Lovačkog saveza Srbije. Ispod portreta izrađena je ikona posvećena Presvetoj Bogorodici. Portret je rad vajara Simeona Roksandića, dok su ikonu u mozaiku radili Miljan i Jekaterina Miletić.

Manastir Drača

Manastir Drača nalazi se deset kilometara zapadno od Kragujevca. Ktitor je ober – kapetan Staniša Marković Mlatišuma, a crkva je posvećena Svetom Nikoli. Manastir je podignut 1734. godine, dok je živopis iz 1735. godine. Međutim, prilikom istraživanja u crkvi su nađeni tragovi starijeg sloja fresaka, pa se pretpostavlja da je na tom mestu postojala starija crkva, zasnovana u drugoj polovini XVI veka. Tokom XVIII i XIX veka manastir je bio značajan kulturni i duhovni centar ovog dela Srbije.

Manastir Grnčarica

Manastir Grnčarica je ženski manastir Srpske pravoslavne crkve i pripada Eparhiji Šumadijskoj. Posvećen je Svetom Nikoli i nalazi se u selu Prnjavor koje je na pola puta između Kragujevca i Batočine. Prema legendi, manastir je podignut za vreme kralja Dragutina, krajem XIII ili početkom XIV veka. Legenda kaže da je manastir prvo bio podignut na Čukari kod izvora Mladenova voda. U najezdi Turaka crkva je srušena i od njenog materijala podignuta je nova Grnčarica na današnjem skrovitom mestu. Kragujevački profesor Josif Veselić je 1861. i 1862. godine posetio i opisao manastire u Srbiji. Opisujući Grnačricu rekao je da su zidovi bili prosti, grubi i ispucali, mnogo oštećeni, premazani, ali i sa sačuvanim starim slikama. U sredini je visio pozlaćeni i lepo ukrašeni polijelej, kao i drugi koji se nalazio u priprati crkvenoj. Patos je od cigle, a amvon od studeničkog belog i modrog mermera. Manastir je imao sve nužne crkvene knjige sa tri jevanđelja. Na zidovima ima dosta nečitljivih natpisa, a najbolje se čita onaj u kome se govori o obnovi manastira za vreme Sulejmana Veličanstvenog. Veselić takođe kaže da se sigurno zna da je manastir spaljen u Kočinoj Krajin.

Crkva Svetog Đorđa

U srcu Šumadije, nadomak grada Topola uzdiže se stenovito brdo Oplenac. Jedna od znamenitosti koje krase Oplenac jeste zadužbina kraljevske porodice Karađorđević, crkva Svetog Đorđa, impozantna petokupolna građevina čija je unutrašnjost oslikana sa više od 40 miliona raznobojnih staklenih kockica, koje sa 15.000 raznih nijansi boja oslikavaju kopije fresaka iz 60 srpskih srednjovekovnih crkava i manastira. O ovom hramu rafinirane lepote, možda najbolje govore pogledi puni divljenja posetilaca iz celog sveta.

Crkva Svetog Nikole Mirlikijskog

Crkva Svetog Nikole Mirlikijskog u Ramaći, nalazi se na padinama Rudnika, 25 km zapadno od Kragujevca i pripada Eparhiji žičkoj Srpske pravoslavne crkve. Podigli su je krajem 14. veka nepoznati ktitori (sveštenik sa sinom i bratom), a kneginja Milica ga je 1395. godine priložila svetogorskom manastiru Svetog Pantelejmona. Radovi na otkrivanju i zaštiti živopisa u unutrašnjosti crkve su izvedeni u periodu od 1956. do 1958. godine, a crkva u Ramaći se danas nalazi pod zaštitom Republike Srbije, kao spomenik kulture od velikog značaja.

Manastir Voljavča

Manastir Voljavča nalazi se na istočnim obroncima Rudnika, nedaleko od Stragara. Crkva posvećena Arhangelu Mihailu sagrađena je početkom XV veka. Ktitor je niži vlastelin Mihajlo Končinović. Turci su u više navrata rušili i palili ovaj manastir koji je obnovljen 1590. godine prvi put, ali je konačni izgled dobio 1838. godine podizanjem kule zvonare. Ima dva, veoma stara konaka i ogradni zid. Živopisa u unutrašnjosti više nema – postojao je do XVII veka. U manastiru je održano prvo zasedanje Praviteljstvujuščeg sovjeta 1805. godine na čelu sa protom Matijom Nenadovićem i u njemu danas postoji spomen – soba posvećena tom događaju.

Manastir Petkovica

Manastir Petkovica pripada Eparhiji sremskoj Srpske pravoslavne crkve i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja. Nalazi se na jugozapadnom delu Fruške gore između sela Divoša i Šišatovca. Manastirska crkva je posvećena Svetoj Petki. Manastiru se prilazi od strane Šišatovca. Po predanju manastir je osnovala udovica Stefana Štiljanovića, despotica Jelena u prvoj četvrtini 16. veka. Sačuvan je zapis iz 1772. godine, po kojem je jedno pisano jevanđelje priloženo manastiru 1552. godine.

Manastir Raletinac

Manastir Raletinac pripada eparhiji šumadijskoj Srpske pravoslavne crkve, posvećen Svetim Apostolima Petru i Pavlu. Nalazi u selu Velike Pčelice, između Kragujevca i Rekovca. Raletinac je danas ženski manastir, starešina manastira je igumanija Evgenija. Veruje se da je nastao kao isposnica manastira Denkovac, za vreme srpske despotovine u 14. veku. Prema narodnom predanju u Levač su se posle Kosovske bitke preselile tri devojke iz vlastelinske porodice Rala, Dena i Sara, i tu su podigle tri manastira Raletinac, Sarinac i Denkovac. Srušen je od strane Turaka, i do kraja 19. veka na mestu manastira su se nalazile samo ruševine. Obnovu manastira je započeo trgovac Petar Rakić 1893. godine, da bi manastir bio potpuno obnovljen tek 1977. godine.

Manastir Denkovac

Sačuvani rukopisi svedoče da se manastir Denkovac prvobitno zvao Severin. Pod tim imenom se pominje u turskom popisu iz 1530. godine, kada je okončana obnova Uspenijskog hrama. Podignut je na mestu ostataka srednjovekovnog manastira, u dolini Dulenske reke, nedaleko od sela Velike Pčelice. Crkveno predanje osnivanje manastira vezuje za kralja Dragutina, dok neki vezuju za tursko doba, za tri sestre koje su istovremeno podigle manastire Denkovac, Raletinac i Sarinac.

Manastir Sarinac

Manastir Sarinac je sagrađen krajem 14. veka, neposredno posle Kosovske bitke. Na mestu crkvine napravljen je novi manastir i osvećen 1996. godine. Devedesetih godina 20. veka počinje obnova, podizanjem nove crkve i konaka. Manastrski hram je skromnih dimenzija, građen u duhu srednjovekovne raške arhitekture. To je jednobrodna građevina sa otvorenim tremom na zapadu i petostranom plitkom oltarskom apsidom na istoku. Iznad centralnog prostora uzdiže se masivna osmostrana kupola. Zidana je od belih opeka, a fasade su obrađene polihromno, zidovi su beli, a okviri oko prozora i krovni venci crveni. Zasvedena je poluobličastim svodom i pokrivena bakarnim limom. Trem je oživljen stupcima i polukružnim lukovima.

Manastir Blagoveštenje

Manastir Blagoveštenje Rudničko pripada Eparhiji šumadijskoj Srpske pravoslavne crkve. Nalazi na severnim obroncima planine Rudnik, u klisuri Blagoveštenske reke, u neposrednoj blizini mesta Stragari, sedištu opštine koja pripada gradu Kragujevac. Duhovnik manastira u periodu od 1984. godine do 2020. godine bio je arhimandrit Serafim Miljković. Manastir sa crkvom posvećenoj Blagoveštenju je pod zaštitom države i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.

Scroll to Top